Zašto nam je neophodan jod?

U našem organizmu  uskladišteno je 20 – 50 mg joda; od toga se između 20 i 40% nalazi u tiroidnoj žlezdi. Na jedan kilogram  tela dolazi 0,05 mg joda, a to znači da u tiroidnoj žlezdi ima 10.000 puta više joda nego u ostalim delovima.

Iako se već par decenija kuhinjska so jodira u većini država, procenjuje se da od nedostatka joda pati čak trećina svetske populacije! Količina joda koji postoji na planeti ne nadoknađuje se i stalno se smanjuje. U područjima gde je hroničan deficit joda, kao što su oblasti visokih venačnih planina Alpa, Anda i Himalaja ovaj oligo-elelemenat  spira se  ledničkom erozijom. Na sreću Srbija ne spada u ugrožena područja.

Svetska zdravstvena organizacija, UN i Unicef vode globalnu kampanju sa ciljem da iskorene bolesti izazvane usled nedostatka joda, a trenutno 13 zemalja sveta ima ozbiljne probleme s tim.

Kuhinjska so – dodatak jelu i zdravlju

Osim informacije da je so koju koristimo jodirana, mali broj ljudi zna koliko je ovaj oligoelement važan za funkcionisanje našeg organizma.  Naravno to ne znači da treba da preteramo sa soljenjem hrane!

Uloga joda

  • Osnovni  je gradivni element hormona štitne žlezde koja luči hormone T3 i T4 koji kontrolišu gotovo sve metaboličke procese tela.
  • Neophodan je za nastanak, pravilan rast i razvoj svih organa i tkiva, a naročito mozga.
  • Jedan je od najvažnijih hranljivih elemenata za razvoj neuronske mreže.
  • Uklanjanje toksina iz tela.
  • Važan je za iskorišćavanje raznih mineralnih materija, poput kalcijuma i silicijuma.
  • Održava optimalan nivo energije u telu, obezbeđuje efikasno iskorišćavanje kalorija ne dozvoljavajući da se deponuju kao višak masti.
  • Omogućava formiranje zdrave i sjajne kose i kože, zdravih  zuba i noktiju.

Jod i trudnoća

Uzimanje dovoljne količine joda neophodno je u trudnoći, tokom dojenja, a posledice njegovog nedostatka  u ovom periodu su nenadoknadive. Dovoljna količina joda kod trudnica je od suštinskog značaja za sprečavanje prevremenog porođaja. Dalje, on je najvažniji za formiranje zdrave i razgranate neuronske mreže fetusa, a nedostatak joda u trudnoći i tokom dojenja uzrokuje ozbiljne mentalne bolesti kod deteta, smanjen koeficijent inteligencije, poremećaj pažnje i hiperaktivnost.

Kako prepoznati deficit joda?

Slabost, osetljivost na hladnoću, promuklost, hladna suva koža, krti nokti, istanjena kosa, proređene obrve, zadebljan jezik, usporen puls, podbulo lice, grčevi u mišićima, smanjeni osećaj ukusa i mirisa – neki su od simptomima koji mogu ukazivati na nedostatak joda u organizmu.

Prirodni izvori joda

Najbogatiji izvori joda su osim jodirane soli -­ morski plodovi (alge, rakovi, školjke, riba), mlečni proizvodi, ananas, žumance, meso, artičoke, špargle i drugo tamnozeleno povrće. U ishranu treba uvrstiti i integralne žitarice, kao i hladno ceđena biljna ulja.

Obratite pažnju na goitrogene

Preporučena dnevna doza joda za odrasle osobe iznosi 150 mikrograma, a za trudnice i dojilje skoro 300 mikrograma.  Sve veća je izloženost modernog čoveka takozvanim goitrogenima – supstancama koje ometaju funkciju tiroidne žlezde tako što se vezuju za iste receptore kao i jod. U skladu sa tim upotrebu kupusa, kelja, kineskog kupusa, repe i prokelja treba smanjiti.

Prekomeran unos joda

Ako se prekorači sa unosom joda,  dolazi do ubrzanog rada srca, pospanosti, drhtanja i razdražljivosti. Jači simptomi  trovanja manifestuju se pojavom metalnog ukusa u ustima i jakom dijarejom. Do trovanja obično dolazi ako se unese više od 1.500 mikrograma joda.

VAŽNO: informacije koje su date u ovom tekstu su informativnog karaktera i nisu namenjene za dijagnostiku ili lečenje bilo koje vrste

Podeli:

Pogledajte još:

Budite u toku sa dešavanjima

Prijavite se na našu newsletter listu