Pazi, klizavo! Ili kako izbeći padove na ledu

Snegom i ledom okovane ulice i trotoari, prava su zimska avantura za pešake. Oprez je obavezan, broj padova povećan, a lekari imaju pune ruke posla. Počela je sezona fraktura kostiju usled neopreznosti i nestabilnosti.

Godine nisu presudne. Svako može da izgubi ravnotežu. Da biste se uspešno održali na nogama, obezbedite sebi manevarski prostor.

Deca i stariji sugrađani najviše su podložni padovima. Kod starijih osoba najčešće su povrede kuka i lakta, a kod mlađih i dece uganuća i istegnuća kolena, skočnog zgloba i ramena. Padovi se najčešće dešavaju na površinama nastalim usled topljenja snega, kao i na mestima na kojima se led topio i opet stvarao, izazivajući pukotine i naprsnuća.

Antiseptici i dezinficijensi

Od mnogobrojnih nezgoda koje mogu da se dese na zaleđenim površinama, ogrebotine i posekotine su najčešće. Dobro je da imate kod kuće neko od sredstava za dezinfekciju rana. U vidu spreja deluju trenutno, podnošljivi su i laki za upotrebu.

Razlikujte:

  • Antiseptici sprečavaju rast i razvoj mikroorganizama,  kao bakteriostatici.
  • Dezinficijensi imaju isto dejstvo, ali u većim koncentracijama.

hidrogenŠta možete imati u svojoj kućnoj apoteci:

  • Vodonik peroksid (hidrogen H2O2) – upotrebljava se u vidu 3% rastvora, kao blagi antiseptik za čišćenje površinskih rana.
  • Borna kiselina  (H3BO3) upotrebljava se u vidu rastvora,  a na tržištu postoje kreme i masti sa bornom kiselinom.
  • Kalijum permanganat (hipermangan KMnO4) – koristi se kao 1% rastvor i dezinficijens. Slabiji je od vodonik peroksida, ali deluje duže. Ostavlja smeđkaste mrlje, koje s vremenom izblede.
  • Alkohol – etanol u koncentraciji 70% ispoljava najbolji efekat.
  • Jod – jedan od najstarijih antiseptika, u obliku vodenog ili alkoholnog rastvora.

Saniranje povreda

Teže povrede – uganuće zgloba, povrede mišića i kostiju, treba prepustiti lekaru, koji će oceniti stepen povrede i dati odgovarajuću terapiju. Do dolaska lekara povređeno mesto treba imobilisati, tj. čvrstim vezivanjem okolnih zglobova učiniti ga nepokretnim.

Pingvini znaju zašto

Kada normalno hodamo, težinu svog tela prebacujemo s noge na nogu. Za uspešan balans, stručnjaci preporučuju “pingvinski hod”. Opustite kolena, po malo pomerajte stopala i ispružite ruke sa strane. Na taj način, ravnotežu ćete održavati na obe noge, s tim što će njen centar biti na nozi koja je u iskoraku.

Kretanje

  • Blago se nagnite i na podlogu spuštajte celo stopalo odjednom, nikako prvo petu, pa prste.
  • Nikada sa rukama u džepovima. Nosite rukavice.
  • Pravite sitnije korake.
  • Ako osetite da padate, savijte blago noge u kolenima. Izbegavajte ako je moguće padove na ruke, kolena i kičmu.
  • Kad izlazite iz automobila ili autobusa, pridržavajte se za vrata.
  • Oprezno, kada gazite po belim trakama pešačkog prelaza!
  • Mermerne i metalne površine posebno su klizave.
  • Na stepenicama uvek prvo spustite obe noge na stepenik pa onda krenite na sledeći.
  • Izbegavajte prečice i hodajte po očišćenim stazama.
  • Ne nosite veći teret sa sobom, ruke moraju da Vam budu dovoljno slobodne da biste održali balans.
  • Izbegavajte da kuckate po telefonu dok hodate i fokusirajte se.

vibram djonObuća i odeća

Uske i špicaste cipele ili čizmice ostavite u ormanu da čekaju toplije dane. Nosite neklizajuću obuću, sa kramponima, toplu iznutra, a nepromočivu spolja. Cipele koje imaju tzv. vibram đon se manje klizaju. Izbegavajte onu sa plastičnim đonom. Cipela ili čizma treba da bude komotna, ali i da pravilno stegne članak na nozi, kako biste sprečili iščašenje zgloba.

Jakne, su bolji izbor nego dugački zimski kaputi od teških materijala koji otežavaju kretanje i orijentaciju.

Glomazne marame i šalovi su atraktivni, ali Vam i ograničavaju i vidik.

Odevajte se praktično, ne dozvolite da Vam misli odlutaju i vežbajte „pingvinski hod“!

Podeli:

Pogledajte još:

Budite u toku sa dešavanjima

Prijavite se na našu newsletter listu