Snegom i ledom okovane ulice i trotoari, prava su zimska avantura za pešake. Oprez je obavezan, broj padova povećan, a lekari imaju pune ruke posla. Počela je sezona fraktura kostiju usled neopreznosti i nestabilnosti.
Godine nisu presudne. Svako može da izgubi ravnotežu. Da biste se uspešno održali na nogama, obezbedite sebi manevarski prostor.
Deca i stariji sugrađani najviše su podložni padovima. Kod starijih osoba najčešće su povrede kuka i lakta, a kod mlađih i dece uganuća i istegnuća kolena, skočnog zgloba i ramena. Padovi se najčešće dešavaju na površinama nastalim usled topljenja snega, kao i na mestima na kojima se led topio i opet stvarao, izazivajući pukotine i naprsnuća.
Antiseptici i dezinficijensi
Od mnogobrojnih nezgoda koje mogu da se dese na zaleđenim površinama, ogrebotine i posekotine su najčešće. Dobro je da imate kod kuće neko od sredstava za dezinfekciju rana. U vidu spreja deluju trenutno, podnošljivi su i laki za upotrebu.
Razlikujte:
- Antiseptici sprečavaju rast i razvoj mikroorganizama, kao bakteriostatici.
- Dezinficijensi imaju isto dejstvo, ali u većim koncentracijama.
Šta možete imati u svojoj kućnoj apoteci:
- Vodonik peroksid (hidrogen H2O2) – upotrebljava se u vidu 3% rastvora, kao blagi antiseptik za čišćenje površinskih rana.
- Borna kiselina (H3BO3) upotrebljava se u vidu rastvora, a na tržištu postoje kreme i masti sa bornom kiselinom.
- Kalijum permanganat (hipermangan KMnO4) – koristi se kao 1% rastvor i dezinficijens. Slabiji je od vodonik peroksida, ali deluje duže. Ostavlja smeđkaste mrlje, koje s vremenom izblede.
- Alkohol – etanol u koncentraciji 70% ispoljava najbolji efekat.
- Jod – jedan od najstarijih antiseptika, u obliku vodenog ili alkoholnog rastvora.
Saniranje povreda
Teže povrede – uganuće zgloba, povrede mišića i kostiju, treba prepustiti lekaru, koji će oceniti stepen povrede i dati odgovarajuću terapiju. Do dolaska lekara povređeno mesto treba imobilisati, tj. čvrstim vezivanjem okolnih zglobova učiniti ga nepokretnim.
Pingvini znaju zašto
Kada normalno hodamo, težinu svog tela prebacujemo s noge na nogu. Za uspešan balans, stručnjaci preporučuju “pingvinski hod”. Opustite kolena, po malo pomerajte stopala i ispružite ruke sa strane. Na taj način, ravnotežu ćete održavati na obe noge, s tim što će njen centar biti na nozi koja je u iskoraku.
Kretanje
- Blago se nagnite i na podlogu spuštajte celo stopalo odjednom, nikako prvo petu, pa prste.
- Nikada sa rukama u džepovima. Nosite rukavice.
- Pravite sitnije korake.
- Ako osetite da padate, savijte blago noge u kolenima. Izbegavajte ako je moguće padove na ruke, kolena i kičmu.
- Kad izlazite iz automobila ili autobusa, pridržavajte se za vrata.
- Oprezno, kada gazite po belim trakama pešačkog prelaza!
- Mermerne i metalne površine posebno su klizave.
- Na stepenicama uvek prvo spustite obe noge na stepenik pa onda krenite na sledeći.
- Izbegavajte prečice i hodajte po očišćenim stazama.
- Ne nosite veći teret sa sobom, ruke moraju da Vam budu dovoljno slobodne da biste održali balans.
- Izbegavajte da kuckate po telefonu dok hodate i fokusirajte se.
Obuća i odeća
Uske i špicaste cipele ili čizmice ostavite u ormanu da čekaju toplije dane. Nosite neklizajuću obuću, sa kramponima, toplu iznutra, a nepromočivu spolja. Cipele koje imaju tzv. vibram đon se manje klizaju. Izbegavajte onu sa plastičnim đonom. Cipela ili čizma treba da bude komotna, ali i da pravilno stegne članak na nozi, kako biste sprečili iščašenje zgloba.
Jakne, su bolji izbor nego dugački zimski kaputi od teških materijala koji otežavaju kretanje i orijentaciju.
Glomazne marame i šalovi su atraktivni, ali Vam i ograničavaju i vidik.
Odevajte se praktično, ne dozvolite da Vam misli odlutaju i vežbajte „pingvinski hod“!