Lažni lekovi – opasnost i prevara

U poslednje vreme dosta čitamo o pojavi lažnih odnosno falsifikovanih lekova koji osvajaju domaće i strano tržište. Za  neke od njih tvrdi se da leče najteže bolesti, što je alarmantno upozorenje za sve potencijalne korisnike. Sa druge strane stručnjaci upozoravaju da bi jedan lek bio validan mora da poseduje atest ALIMS-a (Agencije za lekove i medicinska sredstva). Krivotvorenje medicinskih proizvoda predstavlja kršenje prava na život kako je utvrđeno u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Ko je potencijalni korisnik

Na našem tržištu neretko se prodaju lažni preparati kao i švercovani lekovi koji nisu čuvani na odgovarajući zakonom propisan način, usled čega se gube njihova lekovita svojstva, te često dolazi do kontaminacije. Prve na udaru su osobe koje imaju probleme sa potencijom, hipertenzijom, kao i hronični bolesnici, dijabetičari.

Rizična mesta

Po zakonu, lekovi se u Srbiji ne mogu prodavati preko interneta. Na sajtu mogu da postoje informacije o leku, dostupnosti u apteci itd. ali sam proces kupovine ne može da se obavi. Posebno su opasni neprovereni sajtovi, Facebook strane/grupe, zatim kupovina preko oglasa kao i na pijaci – ovako nabavljeni lekovi mogu biti opasni proizvodi izuzetne štetnosti po ljudsko zdravlje. Falsifika­torima nije bitno kakav je lek, već  samo da izgledom podseća na original, te se kupci lako zavaraju, a neretko se u takvim „lekovima“ mogu naći otrovne i nedozvoljene supstance.

Kome se obratiti

Ukoliko sumnjate u ispravnost i poreklo leka koji ste kupili ili koji ste počeli da koristite, najbolje je da se obratite apotekaru ili Inspekciji za lekove Ministarstva zdravlja. Prijave se prosleđuju Ministarstvu unutrašnjih poslova, Odeljenju za viskotehnološki kriminal, koje ima zadatak da otkrije pokretače sajtova koji distribuiraju nelegalne lekove (ako ste kupili online).

Zabrinjavajuća statistika

Na domaćem tržištu oko 10% lekova je falsifikovano, u njima se često nalaze nedovoljno aktivne supstance, dok je u nerazvijenim zemljama čak 30% lekova falsifikovano, od toga se 50% nudi na internetu, a zatim preko oglasa  – zaključci su  konferencije “Značaj kvaliteta medicinskih proizvoda za javno zdravlje i borba protiv falsifikata medicinskih proizvoda u Srbiji“ (2014).

Rizik

Činjenica da je sve teže otkriti falsifikovane medicinske proizvode bez obavljanja skupih laboratorijskih testova znači da danas postoji sveprisutan rizik da falsifikovani medicinski proizvodi uđu u legalne tokove i pomešaju se sa legitimnim proizvodima, izazivajući potencijalno katastrofalne posledice za javno zdravlje.

Bezbedna kupovina

S obzirom na visoku cenu pojedinih lekova, pacijenti često traže jeftinije izvore od neregistrovanih nabavljača i švercera. Rizik je ogroman, a posledice mogu biti i fatalne. Zato se savetuje se da lekove obavezno kupujete u proverenim apotekama jer svaki lek koji ulazi u apoteku prati određena dokumentacija uključujući i sertifikat o kvalitetu Agencije za lekove.

Pratite aktuelne promocije, popuste, koristite kartice lojalnosti, dane u mesecu kada je kupovina lekova jeftinija – sve su to načini da uštedite.

Organizovana akcija

Osim neophodne saradnje policije ministarstava zdravlja, trgovine i finansija za suzbijanje pojave ovih falsifikata, neophodno je podizanje svesti pacijenata u cilju samozaštite.

U preambuli Konvencije Saveta Evrope o krivotvorenju medicinskih proizvoda i sličnim krivičnim delima koja predstavljaju pretnju za javno zdravlje (2012) navode se neke odluke i načela:

  • Međunarodne organizacije koje se bore protiv falsifikovanja medicinskih proizvoda i sličnih krivičnih dela su: Svetska zdravstvena organizacija Ujedinjenih nacija (WHO) i njena Međunarodna radna grupa za borbu protiv falsifikovanja medicinskih proizvoda (IMPACT), Evropska unija, kao i sam Savet Evrope.
  • Ističe se važnost umrežavanja na nacionalnom nivou na osnovu multidisciplinarnog i multisektorskog pristupa kao ključnog elementa u borbi protiv falsifikovanja medicinskih proizvoda.
  • Predlaže se usvajanje adekvatnog sistema praćenja i otkrivanja (Track and Trace) koji u osnovi osigurava praćenje medicinskog proizvoda do njegovog izvora.
  • U preventivne mere spada obuka zdravstvenih radnika, provajdera, policije, carine i nadležnih regulatornih organa, kako bi se sprečilo falsifikovanje medicinskih proizvoda.
  • Pokretanje kampanja za podizanje svesti uz učešće relevantnih nevladinih organizacija i medija.
  • Postizanje sporazuma sa Internet provajderima i registratorima domena za olakšavanje akcije protiv sajtova koji su uključeni u promociju i prodaju falsifikovanih medicinskih proizvoda.

Podeli:

Pogledajte još:

Budite u toku sa dešavanjima

Prijavite se na našu newsletter listu